Očekujete li prve riječi svoje bebe? Osluškujete li gugutanje? Sve vas plaši. Čujete priče kako su djeca vaših poznanika veoma kasno progovorila. Da put do prvih pravi riječi nije bio lak. Bila je potrebna čak i pomoć stručnjaka.
Kako ja kao roditelj mogu da pomognem djetetu? Šta bi trebalo da prepoznam, da me zabrine? Da se opustim i čekam? Hiljadu pitanja je nad glavom. Ali, znajte, isto toliko i odgovora.
Kada sam čula ono prvo “tata” bilo mi je lakše, a onda sam imala osjećaj da predugo izgovara samo tu jednu riječ. Čekanje na drugu potrajalo je mjesecima. Osluškivala sam i čak umišljala da nešto nije u redu. Srećom, bilo je sve kako treba. Danas sa nešto manje od dvije godine ona priča, razumije, pokazuje. Ako ne razumijem, uhvati me za ruku dovede i pokaže šta želi. Nije lako biti dijete, znate. Kamen mi je pao sa srca.Banjalučki logopedi nam objašnjavaju da je istina da se danas sve više susreću sa kašnjenjem govorno-jezičkog razvoja.
Djeca u uzrastu od tri do tri i po godine su na nivou djeteta od dvije godine ili čak i mlađe. Dešava se, kažu, da u radu sa djecom nailaze na veoma oskudan rječnik, slabu komunikaciju i teškoće u fokusiranju pažnje što prati i usporen razvoj ostalih psihomotornih funkcija.
To može da prati i histerija. I mi griješimo, ja prva, jer smo preveliki zaštitnici, sve im dozvoljavamo i tako gubimo kontrolu nad njihovim ponašanjem.
“Roditelji se ne bave dovoljno djecom jer su preokupirani poslom. Upravo zbog toga dešava se da djeca uzrasta pet godina još tepaju i imaju dosta problema sa artikulacijom ili se desi da se djetetu tek pred upis u školu ustanovi da kasni ili da mu govorno-jezički razvoj nije na nivou kojem bi trebalo da bude”, objasnila nam je Marina Gavrić, logoped – surdoaudiolog iz Servis centra “Dajte nam šansu – Svjetlice”.
Snježana Nj. iz Banjaluke rado je s nama podijelila svoje iskustvo. Nažalost, loše. Dječak nije napredovao kako je trebalo. U jednom momentu primijetila je da je svaka njegova prva riječ mučenje. “Slušala sam kako progovara. Riječi nisu bile one koje bi izgovaralo dijete njegovog uzrasta. Sve je više ličilo na krike. Nisam čekala, odvela sam ga kod defektologa. Radili smo mnogo. Sve ponavljali mnogo više puta nego što je to potrebno djetetu koje nema ovakvih problema”, ispričala je “Loli”.
Ne zanemarujte period prije nego što počnete da očekujete ono prvo “mama” ili “tata”. Dijete u početku sa okolinom komuniciara plakanjem i gukanjem. Tako izražava zadovoljstvo i nezadovoljstvo na koje se kasnije nadovezuje glasno smijanje i brbljanje. U fazi brbljanja bebe puštaju različite glasove u slogove u pokušaju da komuniciraju u skladu sa svojim mogućnostima pa često možemo čuti i ba-ba, ma-ma, ta–ta.Learning Alphabet“To većina roditelja već smatra prvim riječima. Međutim prve prave riječi javljaju se tek od destog do petnaestog mjeseca.
U tom periodu bebino razumijevanje se poboljšava i ona počinje da shvata značenje i smisao određenih riječi. Pod prvom pravom riječju kod bebe podrazumijevamo onu riječ koja je vezana za određeno značenje, osobu, predmet. Znači, kada se beba direktno okrene prema vama i gleda u vas, a pritom kaže: ‘Mama’ ili ukoliko joj vi postavite pitanje: ‘Gdje je tata’, a ona se okrene prema njemu i kaže: ‘Tata'”, ističe Gavrić i naglašava da je bitno da u tom periodu dijete ima što više podsticaja kroz različita okruženja i govorne situacije.
Nekada i pretjerano brinemo, ali svako ne smijemo da zanemarimo nijedan segment djetetovog života. Stručnjaci savjetuju da bi alarm za uzbunu mogao da bude ako u tom ranom periodu primijetitimo da nas beba ne gleda, ne prati pogledom radnje, ne okreće glavu na zvukove, ako izostane brbljanje, ako prvih riječi nema do 18. mjeseca.Takođe, logopedu bi trebalo da se javimo ako izostane razumijevanje govora i jednostavnih naloga, ako primijetimo oskudan rječnik sa 24 mjeseca, ako izostaju kombinatoričke i simboličke igre, fraze i rečenice, ali i dvosmjerna komunikacija u kasnijem uzrastu. Ovakve situacije prati i mucanje kod djeteta od pet godina i nadalje.Majka Snježana Nj. upravo o tome i govori jer ističe da se, nakon tog prvog perioda, dešavalo da dječak ne razumije o čemu mu je govorila, iako je bilo riječi o vrlo jednostavnim stvarima. Zato savjetuje uporan rad.
“Danas ide u deveti razred, djeca ga razumiju, ali govor nismo uspjeli da dovedemo do perfekcije. To ga ne sprečava da bude odličan đak i fudbaler”, kaže ponosno.
Bebama je dobro pjevati i pričati dok su još u stomaku jer registruju naš govor i pamte glas pa ga već po rođenju prepoznaju, a kasnije postaju i bolji govornici.
“Mnogo je važno da podstičete kontakt očima, imitirate zvukove pa i bebine na šta će ona vremenom početi da odgovara imitacijom. Obraćajte joj se imenom dok ne počne da shvata svoje ime i okreće se na poziv, tek nakon toga možete da koristite nadimke. Imenujte dijelove tijela dok je kupate i oblačite, dok se igrate time će i ona prije da usvoji to. Svaku radnju i situaciju u kojoj se beba nalazi objašnjavajte i imenujte svaki predmet sa kojim dijete dolazi u dodir. Koristite rečenice prilagođene njihovom uzrastu”, savjetuje Gavrić.
Nakon razgovora sa logopedima, “Lola” savjetuje da zajedno gledate crtani film, čitate slikovnice i prepričavate tekst zajedno. Razvijajte finu i krupnu motoriku kroz različite senzorne materijale i aktivnosti. Razvoj motorike je usko povezan sa razvojem govora. Provjeravajte da li vas dijete razumije, postavljajte pitanja dok se igrate ili čitate slikovnice, da vidite razumije li ko šta radi. Ne tepajte, jer djeca uče govor onako kako čuju. Budite jasni pri izražavanju.
Defektolozi savjetuju da nije dobro da djeca budu previše izložena tehnologiji – telefonima, laptopu, TV-u, jer dosta negativno utiče na razvoj pažnje, mašte i pamćenja i rezultat je nemogućnost fokusiranja pažnje. Dobro je i trebalo bi da osluškujete. Budite roditelj, ne paničite, ali reagujte. Na vrijeme pomozite da prve riječi budu muzika za uho.
Izvor: hayat.ba
Objavi komentar