IGRA BROJKI: Tko ne iznosi točne podatke – Fadil Novalić ili državne agencije?

SARAJEVO – Brojke u Bosni i Hercegovini se vrlo olako shvaćaju, nije nam strano da mijenjamo i neke matematičke doktrine, ali u posljednje vrijeme najviše polemike u BiH se vodi o stvarnoj nezaposlenosti.

Naime, po tko zna koji put tijekom mandata, federalni premijer Fadil Novalić izazvao je buru u javnosti svojim izjavama kako je nezaposlenost u BiH 22,7 posto, odnosno kako oko 120.000 osoba na zavodima za zapošljavanje uopće ne traži posao, nego je tamo zbog drugih razloga. Tada je kazao kako smo po nezaposlenosti ispred Španjolske, Grčke i Portugala koji su u EU, te kako nekome odgovara da stvara pogrešnu sliku, predstavlja nezaposlenost veću nego to jeste kao i to da smo najsiromašnija zemlja u Europi, te da su to depresivni ljudi i grupe.

Međutim, upravo te podatke objavljuju državne agencije – Agencija za rad i zapošljavanje BiH i Agencija za statistiku BiH, koji su primjerice za rujan objavili kako je nezaposlenost u BiH 512.496 osoba ili 41,2 posto.

Je li Novalić mislio kako su ovdje dvije agencije depresivne grupe?

Nezaposlenost, plaće, siromaštvo

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u izvješću objavljenom za ovaj mjesec stoji kako je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 173.560, zatim slijede osobe sa srednjom stručnom spremom 144.912 i NK sa 137.866 osobe. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.107, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom.

Nadalje, ova agencija se bavi i neto plaćama u BiH, pa tako u tom izvješću za studeni stoji kako je prosječna plaća 838 maraka. Međutim, u mnogim oblastima u kojima radi dobar dio naši zaposlenih ona je manja ili oko 600 maraka – prerađivačka industrija 605 maraka, građevinarstvo 537 maraka, djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 523 marke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 533 marke, itd. Dakle, opet podaci državne agencije koja je zadužena upravo za ovaj posao, a svi koji žive u BiH i znaju visinu potrošačke košarice za četveročlanu obitelj (koja prelazi 1500 maraka) znaju kako se s ovom plaćom teško može preživjeti mjesec.

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, nedavno je jasno kazao kako oko 900.000 ljudi u BiH živi ispod linije apsolutnog siromaštva i ne mogu priuštiti da večeraju. Prema njihovim podacima, u 2011. u BiH je ispod linije apsolutnog siromaštva živjelo 23,4 posto stanovništva dok procjene pokazuju da je u 2015. ta kategorija porasla na 27 posto ili oko 900.000 ljudi.

Iste godine je predstavnik UNICEF-a u BiH Ayman Abulaban kazao kako je čak 57 posto bh. djece siromašno prema jednom od četiri UNICEF-ova indikatora siromaštva, a prema podacima iz 2011. stopa apsolutnog siromaštva djece u BiH iznosi čak 30,5 posto i ta je brojka u porastu.

Posrnulo gospodarstvo

Mediji u BiH su polovinom 2015. prenijeli podatke Eurostata po kojima smo najsiromašnija zemlja u Europi.

Za osnovu istraživanja uzeti su podaci Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji građana Europe kojom se mjeri blagostanje domaćinstva. BiH se nalazila na posljednjem mjestu, ispod Albanije, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Nadalje, podaci Svjetske banke iz ove godine koji mjere bruto prihod po glavi stanovnika govorili su da smo peta najsiromašnija zemlja u Europi. Prema tadašnje stanju BDP-a, BiH je u regiji bolja od Albanije i Kosova, a lošija od Srbije, Crne Gore i Makedonije. Kako prenose mediji, najsiromašnija zemlja u Europi je Moldavija.

Nastavljajući dalje s podacima, lista konkurentnosti svjetskih gospodarstava (The Global Competitiveness Index 2016–2017) objavljena je rujnu i po njoj smo najgori u Europi. Prema navedenoj slici, BiH je zauzela 107. mjesto, a najbliže europske zemlje su nam Moldavija na 100. mjestu i Srbija na 90. U leđa nam samo gledaju zemlje poput Gabona, Zelenortskih Otočja, Ugande, Tanzanije, Zimbabvea, Pakistana, Jemena,…

U listopadu je objavljen i izvještaj Doing Business 2017 o lakoći poslovanja po kojem smo također najgori na Starom kontinentu. Po lakoći poslovanja nalazimo se na 81. poziciji od ukupno 190 zemalja na ljestvici, te smo u odnosu na prethodnu godinu nazadovali dvije pozicije.

Sličnih podataka o razini kriminala i korupcije kao i mnogih drugih parametara po kojima smo najgori u Europi je mnogo više, i sigurno je kako je najveći broj njih točan. Iako sigurno ima određenih makinacija u pojedinim brojkama, kao i pomaka na bolje što se tiče gospodarstva u posljednje dvije godine, što je svakako za pozdraviti, situacija u BiH jeste katastrofalna i poražavajuća i sigurno smo po svim mjerilima među tri najgore europske zemlje. Zadatak naših političara jeste mijenjati takvo stanje, imajući naravno u vidu interese samo svojih građana i nikoga drugog, a ne da žive u paralelnim svemirima i stvari predstavljaju boljima no što one to uistinu jesu.

(bhmagazin.org)

Komentari

Noviji Stariji