IMA LI VEZE IZMEĐU BALKANA I ORGANIZACIJE 'HIZMET' KROZ POJEDINE OBRAZOVNE INSTITUCIJE U REGIJI?


Na poziv Vlade Turske 21 predstavnik medija iz zemalja Balkana gost je Direkcije za tursku dijasporu i srodne zajednice u Ankari. Tokom ovog susreta posebno se govorilo o radu organizacije "Hizmet", koju Turci nazivaju FETO-om ( terorističkom organizacijom Fetulaha Gulena), odnosno djelovanju te organizacije kroz obrazovne ustanove u zemljama Balkana.

Na ovom skupu konstatirano je da ta organizacija ima svoje djelovanje u zemljama Balkana, ali da je za to odgovorna turska vlada, mnogo više nego zemlje u kojima obrazovne institucije djeluju.

Ujedinjen stav je da ta udruženja definitivno vode državljani Turske, ali da one rade prema propisima države u kojoj su. Još jedan stav koji dominantan, kako kažu, je taj da FETO u Turskoj jeste označen kao teroristička organizacija, premda druge zemlje, u ovom slučaju balkanske čiji su novinari na ovom skupu, nemaju tako jasan stav.

Rečeno je da sve dok nema potjernica ili prijetnji druge vrste, zemlje, u kojima obrazovne institucije za koje se tvrdi da su povezane sa Fetulahom Gulenom, odnosno njegovom organizacijom „Hizmet“, ne mogu hapsiti ili sprječavati rad ovih škola.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini u vezu s ovim pokretom u posljednje vrijeme dovođene su Obrazovne institucije „Bosna sema“. „Bosna sema“ u BiH 15 ustanova, odnosno tri predškolske, četiri osnovne, pet srednjih i jedan univerzitet koje rade u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Zenici.

U zemljama regiona također postoje turske škole. Prema dostupnim informacijama osim 15 obrazovnih institucija u BiH za koje se tvrdi da si bliske "Hizmetu", u Albaniji ih je 12, Makedoniji sedam, Kosovu pet i jedna u Srbiji. Nedavno je turski ambasador u Srbiji pozvao ovu zemlju da zatvori školu za koju Turci smatraju da su u vezi s FETO-om.

Hizmet, FETO i Fetulah Gulen

Podsjetimo, Muhammed Fethullah Gulen kontroverzni imam, osnivač pokreta „Hizmet“ koji  je početkom prošlog desetljeća podržavao umjerenu Stranku pravde i razvoja (AKP) i aktuelnog turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana u pohodu na vlast. Pokret se oslanja na općeprihvaćeni islam te ga se smatra protutežom radikalnim islamskim trendovima. Broji milijune sljedbenika i cijelu mrežu škola, kako u Turskoj tako i u svijetu, nevladinih udruga, medijskih kuća i financijskih ustanova. Gulen je u Turskoj uvijek imao prijatelje, no njihov se broj smanjio kada je počeo propitivati Erdoganove sklonosti autoritarnoj vladavini. Odnosi su zahladili, a Erdogan je 2012. Gulena optužio da mu je namjestio korupcijski skandal. Nakon nespjelog državnog udara ove godine Gulena i Hizmet Turska je optužila za vođenje "paralelne države" u cilju svrgavanja legitimne vlade, te cijeli pokret označila terorističkim. Gulen živi u egzilu u SAD-u od 1999.

Neuspjeli državni puč

Na kraju turski domaćini su goste podsjetili i na ključna dešavanja tokom neuspjelog pokušaja državnog udara koji se u Turskoj desio sredinom jula ove godine. Razgovarano je sa porodicama koje su izgubile nekoga u noći udara - prisjećaju su da su prve informacije o pokušaju puča dobili iz medija. Kažu da bi i sad isto kao i tada izašli poginuti nego biti u ropstvu. Podsjećamo, u Turskoj je tada u sukobu pučista i naroda život izgubilo više od 200 ljudi, a više od 2000 ih je ranjeno.

Komentari

أحدث أقدم