Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, odmah je po povratku iz Hrvatske počeo vući konkretne poteze koje je, očigledno, dogovorio s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar – Kitarović.
Pokazao “dobru volju” da obilježi grobna mjesta
Osim što je primio članove Saveza udruga
obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Vučić se sastao i s
predsjednikom Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini, Tomislavom Žigmanovom, s kojim je dogovorio ubrzano poraditi na pravima Hrvata za koja su sve ove godine bili zakinuti.
Između ostalog, dogovoreno je da se
započnu razgovori i s obilježavanjem mjesta stradanja Hrvata u Srbiji
tijekom ’90-ih godina prošloga stoljeća, pri čemu će hrvatska zajednica
predložiti način na koji će se obilježiti stradanje te u kojim mjestima.
Srbija je, dakle, tek sad spremna na PREGOVORE
o obilježavanju mjesta stradanja posve nedužnih civila, ljudi koji su
ubijeni samo i isključivo zbog hrvatske nacionalne pripadnosti i to u
zemlji koja nije bila zahvaćena ratom. Dok s druge strane…
Dok četničke spomenike već godinama čuva hrvatska policija
U Hrvatskoj su odmah nakon rata, diljem
Slavonije i Banije, kao divlja trava počeli nicati spomenici podignuti,
ni manje ni više, nego zapovjednicima srpske paravojske, vođama pobune
kao i lokalnim četnicima koji se od dana svoje smrti pa sve do danas
slave kao heroji.
Iako su u pitanju ljudi kojima bi, da su
kojim slučajem preživjeli, danas bili suđeno za ratni zločin, njihovi
spomenici danas su velebni, na njima su ćirilični natpisi hvalospjeva, a
neke čuva i hrvatska policija. Deseci hrvatskih redarstvenika, što u
civilu, a što u odorama, danima su čuvali “mauzolej” Vukašina
Šoškočanina na pravoslavnom groblju u Borovu Selu. Treba podsjetiti da
je to čovjek koji je zapovijedao i osobno sudjelovao u zvjerskom masakru
nad 12 hrvatskih redarstvenika 2. svibnja 1991. godine. Novcem
hrvatskih obveznika plaćeni su i danonoćni čuvari tkz. “groblja šajkača”
na vukovarskom sajmištu…
Hrvatska javnost slabo je upoznata sa
situacijom na Banovini gdje se stanovnici već više od desetljeća žale na
groblja krcata četničkim spomenicima. Pritom napominju, nije problem u
činjenici da je neki srpski vojnik koji je ratovao protiv Hrvatske, a
ovdje rođen, ovdje i pokopan. Problem je u „dvoglavim orlovima”, srpskim
trobojnica i četiri s, četničkim simbolima koji iznimno vrijeđaju
Hrvate koji posjećuju svoja groblja.
Hrvatima napravio “uslugu”, Srbima se nije zamjerio, EU impresionirao
Obzirom na sve navedeno, Vučićeva
„ponuda” o obilježavanju mjesta stradavanja vojvođanskih Hrvata koja je
plasirana kao fer, poštena i znak dobre volje, zapravo je nevjerojatno
bahata i bezobrazna jer govori samo o „ispunjavanju želje Hrvatima”, a
nikako o suočavanju Srba s činjenicom da su u jednom trenutku, bez
ikakvog valjanog razloga, pobili ljude druge nacionalne pripadnosti.
Također, ne govori o želji da se Srbi zbog tih ubojstava ispričaju.
Aleksandar Vučić ovim diplomatskim
potezom uspio ono što se činilo nemogućim: usrećiti Hrvate iz Srbije,
umiriti Hrvate u Hrvatskoj, zadovoljiti Srbe jer se, čineći Hrvatima
„uslugu”, nije morao ispričati i u konačnici – impresionirati Europu
„plemenitom” inicijativom kao načinom za uspostavu konačnog mira između
ova dva naroda. Uopće nije nemoguće da mu se, nakon što Vučić odobri
obilježavanje grobova ubijenima, hrvatski narod zbog toga nakloni i
zahvali.
Izvor:dnevno.hr
إرسال تعليق